Turistički potencijal i vrednosti sela Srbije

Kad čovek živi u gradu a ne zna za bolje onda se on prilagodjava i na takve uslove kao što su: mnogo visokih zgrada, beton, asfalt, izduvni gasovi, velika buka, mnogo ljudi, smog, stres, brzi tempoživota... U takvim uslovima sva čovekova čula su opterećena. Za umornog čoveka mnogo je bolje da posmatra drveće nego solitere, da šeta šumskim stazama i proplancima nego gradskim ulicama, da udiše miris cveća umesto prašinu, da sluša cvrkut ptica umesto škripu kočnica i sirene automobila, da pojede jednodnevno jaje ili kajmak umesto hamburgera, da popije domaću rakiju umesto viskija, da legne u hladu voćnjaka umesto da sedi u bašti nekog restorana, da udiše čist vazduh umesto smoga, da pije čistu vodu umesto coca cole...

Geografski položaj, reljef Srbije, planine, brda, proplanci, livade, šume, voćnjaci, izvori, potoci, reke, jezera, domaće i divlje životinje, čist vazduh, čista voda, čista hrana, mir, istorija, kulturno-istorijski spomenici, folklor, stari zanati, gostoprimljivi ljudi... sve su to elementi od kojih se može napraviti izvanredna turistička ponuda koja bi bila hit u svetu.

U takvom ambijentu moguće je organizovati neverovatno veliki broj atraktivnih turističkih programa. Kako je turizam delatnost gde se od ljudi na odmoru očekuje aktivnost to se u našim selima može postići kroz veliki broj veoma atraktivnih poslova: branje voća, pečenje rakije, košenje, plašćenje, proizvodnja povrća i voća, gajenje cveća, rad s domaćim životinjama, branje gljiva i šumskog voća, pravljenje zimnice, pletenje, šetnja, planinarenje, vožnja bicikla, jahanje, lov, ribolov, poseta starim crkvama i manastirima, obilazak vašara, svadbi i starih zanatlija, folklorne priredbe...uz sve ono što se može organizovati i na moru: tenis, mali fudbal, košarka, odbojka, plivanje u bazenima, kafići, restorani, discoteke...ali i golf, vožnja sportskim avionima, balonima, zmajevima, paraglajderima, obilazak gradova, poseta sportskim utakmicama...

Ovo su samo neke od aktivnosti koje su mi pale na pamet u vreme dok pišem ovo pismo a ima, sigurno, ih još mnogo više.

Posebno privlačno za veliki broj stranih turista bilo bi da oni iznajme od domaćina komad zemlje i na njemu sami organizuju proizvodnju voća i povrća. Na taj način njihov odmor bi bio veoma aktivan, koristan i zanimljiv. Na kraju oni bi kući poneli zdravu hranu koju su sami proizveli.

Boravak u nasim selima trebalo bi kombinovati s lečenjem u banjama, posmatranjem ptica, ribolovom, lovom, jahanjem, biciklizmom, posetama manastirima, pripremama sportista, splavarenjem, planinarenjem... kao programima za specijalizovane grupe ljudi... npr. posle boravka u seoskom domacinstvu odlazak na trodnevno splavarenje, ili u ergelu koja organizuje jahanje, ili višednevne posete manastirima, koji su veoma lepi, atraktivni i vredni (Studenica i Sopoćani su pod zaštitim UNESCO-a)...

Da li neko može da negira činjenice koje sam ovde naveo? Da li neko može da demantuje da su gore navedeni prirodni potencijali i aktivnosti od ogromnog značaja za pravi odmor?

Korist od SEOSKOG TURIZMA


Diplomirani Turizmolog Branislav Bajagić ©2004 - 2006 Sva prava Zadržana
dizajn i developer adelante